Prvi hrvatski portal o klađenju
Trenutno najpoznatija kladionica, što i nije čudno jer puno ulažu u marketing. Prednosti - hrvatski jezik, najveća ponuda liga i sportova.
Jedna od popularnijih kladionica, odlična ako trebate veliki izbor sportova. Uz bwin, savršena ako vam je veličina ponude i jednostavnost uplate bitnija od keoficijenata.
Hrvatski jezik, velik izbor sportova, sve popularnija kladionica na našim prostorima. 100% bonusa na prvu uplatu do €50.
Isto nude meni i na hrvatskom jeziku, imaju neke rijeđe sportove u ponudi sa razradama na koje dozvoljavaju malo veće uloge od npr. bwin-a.
Bonus 100% do 110 kuna.
Unibet je europska kladionica godine 2006. po izboru eGaming Review magazina!
Slično kao i unibet, iako su malo manje popularni kod nas (neopravdano). Bonus na prvu uplatu €20!
Jedna od najboljih online kladionica, sa gomilom raznih mogućnosti za klađenje, veliki izborom live događanja, i sve to na hrvatskom jeziku!
Velika većina ljudi koja se kladi, najčešće ima gubitke. Ako ste i malo dulje vrijeme u klađenju sigurno ste čuli komentare tipa: “Pa kako ja nemam sreće! Falio mi je samo jedan par do dobitka od 10 000 kn! I to zicer!!!” U ovom tekstu ću pokušati objasniti vjerojatnost i objasniti zašto se tako često gubi na kladionici. Pri kraju teksta osvrnut ću se i na igre na sreću.
Ono što je jedna od najvažnijih stvari u cijeloj priči, je to nepostojanje 100% sigurnog elementarnog događaja tj. “zicera” (o složenim događajima bit će riječi kasnije). Teorija vjerojatnosti i moderna znanost dokazuju da je za vrlo velik broj raznih događaja (kao što je npr. sport) nemoguće predvidjeti budućnost. Pokazat ću to na primjeru nogometne utakmice: na rezultat utakmice utječe praktički beskonačno mnogo stvari, od toga koliko su dobri domaći/gostujući igrači, kakav je sudac, da li je potplaćen, tko ispucava početni udarac (ovo se određuje bacanjem novčića), da li će netko biti isključen sa utakmice, hoće li se ozljediti, itd… Naravno, nemoguće je znati sve te stvari i koliko koja od njih utječe na utakmicu. Ljudi teško shvaćaju i da je moguće da posljednje rangirana momčad pobjedi prvu. Zašto to ne bi bilo moguće? Obje momčadi imaju 11 igrača, a kako sam već spomenuo, postoji bezbroj stvari koje se mogu dogoditi da se preokrene susret.
No, iako je nemoguće sa sigurnošću predvidjeti ishod nekog događaja, može se odrediti vjerojatnost tog događaja. Vjerojatnost nam ništa ne govori o jednom događaju, ali nam dosta točno govori koliko će se puta događaj dogoditi ako ga ponovimo ogroman broj puta. Najjednostavniji primjer je bacanje novčića. Vjerojatnost da padne pismo jednaka je vjerojatnosti da padne glava i svaka od njih je 50%. Prvi zadatak kladioničara (i najteži) jest pokušati odrediti vjerojatnosti pojedinih ishoda nekog događaja. Uzeti ću izmišljeni primjer. Recimo da se radi o ligaškoj nogometnoj utakmici između Dinama i Vrbovca. Pregledom statistika jedne i druge momčadi, eventualnim nedavnim prijašnjim međusobnim susretima, ozljedama, te motiviranosti ekipa, pretpostavimo da je vjerojatnost da Dinamo pobijedi negdje oko 85%, a vjerojatnost da bude neriješeno ili pobjeda Vrbovca 15%. To ne znaži da npr. ako utakmica završi 2:2 nismo dobro odredili vjerojatnosti. To znači da je npr. za 10 njihovih međusobnih susreta, najveća vjerojatnost da će 85% njih završiti pobjedom Dinama. Moguća je situacija i da niti jednu od 10 njih ne pobijedi Dinamo, samo što je ta situacija puno manje vjerojatna. Ako odaberete 50 događaja i recimo da za svaki od njih procjenite da za pobjedu domaćina ima 85%, a za neriješeni rezultat ili pobjedu gosta 15% vjerojatnosti i recimo da samo 50 od tih 100 rezultata završi pobjedom domaćina. Tada je veća vjerojatnost da ste vrlo loše procjenili vjerojatnosti ishoda (i savjet je da malo više “izravnate” vjerojatnosti), nego da ste točno procjenili vjerojatnosti a ispalo je ovako loše. U praksi, izuzetno je teško jako točno pogađati vjerojatnosti ishoda nekog događaja, ali logičkim razmišljanjem i prikupljanjem dosta informacija, može se biti vrlo dobar u tome.
Druga bitna stvar koju trebate napraviti nakon što procjenite vjerojatnosti ishoda nekog događaja, je pretvoriti taj broj u postocima u koeficijent, koji će vama opet predstavljati istu stvar - vjerojatnost. Za prvi primjer uzet ćemo opet novčić. Recimo da ja bacam novčić i vi se kladite na ishod bacanja. Ako su 50% vjerojatnosti za svaku od strana, najpoštenije bi bilo da ja ponudim mogućnosti klađenja i na pismo i na glavu i da za svaku od njih ponudim koeficijent 2.00 (pismo 2.00, glava 2.00). Vjerojatnost nam kaže da ćemo i ja i vi nakon npr. 1000 bacanja biti približno na 0, gdje smo i počeli.
No recimo da nađemo neku kladionicu (opet izmišljeno), koja na pismo nudi 1.90, a na glavu 2.10. Tada bi očito bilo mudro stalno uplaćivati na “glavu”, jer koeficijent koji daje kladionica zapravo premašuje vjerojatnost događaja, što se još naziva “value” bet - koeficijent je veći nego što bi zapravo trebao biti. Znači na 1000 uplata na koeficijent 2.10 više nije najveća vjerojatnost da ćemo biti na nuli, već je najveća vjerojatnost da ćemo biti u nekom plusu (za ulog od 1kn po bacanju, najveća je vjerojatnost da bi nakon 1000 bacanja bili u plusu 50kn, a vjerojatnost da ćemo biti u većem plusu se smanjuje na isti način, kao i da ćemo biti u minusu (simetrično je)). Trik koji rade ljudi u kladionici jest da smanje oba koeficijenta. Pogledajmo sada ovu situaciju: recimo da kladionica na bacanje novčića nudi na oba ishoda koeficijent 1.85. Ovo predstavlja nemoguć dobitak za kladioničara, tj. siguran dobitak za kladionicu. Opet, recimo da će biti 1000 bacanja. Na što uplatiti? Na ništa. Niti jedan koeficijent ne predstavlja “value” bet, tj. oba koeficijenta su premala. Ako bude 1000 uplata, recimo 1kn svaka, najveća je vjerojatnost da će kladionica biti 1000 - 850 = 150kn u plusu (odnosno svi kladioničari zajedno toliko u minusu). Cilj ljudi koji rade u kladionicama na postavljanju koeficijenata (bookmakeri) jest postaviti svaki koeficijent manji ili jednak vjerojatnostima ishoda, no na sreću to ne polazi uvijek za rukom jer se i oni susreću sa jednakim problemom kao i kladioničari. Kako su neki već mogli zaključiti, cijela filozofija klađenja zasniva se na tome da se procijeni realni koeficijenti na neku utakmicu i onda usporede sa onima koje daje kladionica. Ako daju premali koeficijent, ne isplati se igrati, no ako daju veći koeficijent od procijenjenog, treba odigrati (ako se dobro procjenjuje, što i je bit svega).
Sad ću pokazati kako se, nakon što odredimo vjerojatnosti u postocima, one pretvore u koeficijente koje imamo u kladionicama. Uzet ću opet izmišljeni primjer utakmice Dinamo-Vrbovec i pretpostavit ću da je 85% vjerojatna pobjeda Dinama (tip 1), a 15% neriješeni rezultat ili poraz (tip x2). Pretpostavimo i da kladionica nudi 1.40 na tip 1 (i da nema manipulativnih troškova) i 2.50 na tip x2. Nas prvo zanima koliki bi, po nama, trebali biti koeficijenti. Da bi iz broja u postocima dobili koeficijent sve što trebamo je podijeliti 100% sa tim brojem u postocima. Npr. 100%/85% je približno 1.18. Ponuđeni koeficijent je 1.40 što je vrlo dobro. S druge strane, 100%/15% je približno 6.67, a ponuđeni koeficijent je 2.50, dakle vrlo loše. Da bi iz koeficijenta dobili vjerojatnost trebate 100% podijeliti sa koeficijentom, npr. 100% / 1.40 = 71.428… %. Cilj klađenja nije pogađati 80% ili 90%, već jednostavno biti u plusu. To je moguće i sa velikim postotkom pogađanja na manje koeficijente ili sa manjim postotkom pogađanja na veće koeficijente.
Za razliku od sportskih i drugih sličnih događaja, kod igara na sreću (npr. Roulette...) nije potrebno procjenjivati vjerojatnosti ishoda. Uzet ću za primjer europski Roulette koji ima 37 brojeva. Vjerojatnost da kuglica upadne na bilo koji broj jednaka je 1/37 (oko 2.7%). Bilo bi pošteno za uplatu na bilo koji broj ponuditi koeficijent 37. No, tada nitko ne bi profitirao. Zbog toga, koeficijent na Roulettu je uvijek manji (36) i nikada se ne mijenja. To je jedina stvar koja razlikuje Roulette od kladionice i presudna. Kao što vidite, ovdje je nemoguće ostvariti “value” bet, jer su svi koeficijenti premali. Iduća stvar koja je važna, je da modernim Roulettima upravljaju računala, te da se može bez problema napisati računalni program koji će upravljati pokretnom pločom i točno odrediti gdje će kuglica pasti (računalo ovo može izuzetno točno odrediti), a to znači da može i varati, tj. može baciti kuglicu na broj koji nitko od igrača nije pokrio. Krajnji primjer je Roulette koji je u potpunosti izveden na računalu (kao video igra na automatima).
Da li igra vara može se vrlo jednostavno provjeriti (no to će ipak koštati onoga tko igra): odabere se nasumično npr. 50% brojeva, npr. 19 ako ih ima 37. Vjerojatnost da padne jedan od tih brojeva je oko 51.4 %. U npr. 1000 bacanja, najveća je vjerojatnost (što više bacanja, to je veća pouzdanost rezultata) da ćemo upravo 51.4%, dakle 514 puta pogoditi broj, a preostalih 486 puta promašiti. Pravi primjer: u jednoj računalnoj igri koja je bila testirana, 50% je bila teoretska vjerojatnost pogotka (pokriveno točno pola brojeva), a nakon 100 bacanja bio je 41 pogodak i čak 59 promačaja, što upućuje na to da je program podešen tako da više puta izbaci brojeve koji se ne pokriju.
Nakon godina klađenja, svatko ima neka svoja pravila za koje je siguran da ih mora…
Moneybookers je neka vrsta online banke koja omogućava uplate i prebacivanje novaca s online kladionica,…
Azijski hendikep omogućava klađenje kod nogometnih utakmica na samo 2 ishoda, slično kao u tenisu.…
Forum | Savjeti | Kladionice | Marketing | Kontakt
© 2012 tipDANA.com, sva prava pridržana • Dizajn i programiranje: Vrtuljak.com
